Latest Post



Hrvatsko društvo likovnih umjetnika (HDLU) priredilo je nedavno dvije zanimljive i posve različite izložbe umjetnica mlađe generacije – izložbu slika Čuvari putovanja Natalie Borčić u Galeriji Karas, te u Meštrovićevu paviljonu, u Galeriji PM izložbu Lane Stojičević Sunny Side.


Izvor: arteist.hr

[ads-post]




Stanovnici Biševa nezadovoljni su što Komižani na njihov otok dolaze slaviti njihovog zaštitinika, ali i zbog toga što svake godine dovedu na Biševo više od sto tisuća turista koji u cjelosti okupiraju Modru špilju

Silvestrovo je najveći biševski praznik jer je sveti Silvestar zaštitnik otoka. Nekada su na taj dan Biševljani palili krijes u kojemu je izgorjelo sve staro, a u crkvi su imali jednostavno misno slavlje. Obred je vodio najstariji otočanin u mjesnoj biševskoj crkvi. No, danas je, ističu autori projekta iOtok - zimske priče s Biševa u novoj epizodi interaktivne dokumentarne serije, ovaj praznik postao turistički događaj Komiže. Otok okupiraju Komižani i mimo Biševljana pripremaju vlastitu svetkovinu kao da su došli na nenaseljeni otok. Na Biševo ih vozi rodica koju mještani zovu 'Prugom'. Vlasnik brodice je Komiža, a nosi naziv 'Sveti Silvestar', po zaštitniku Biševa. Komižani na otok donose svoje vino i pečeni odojak, sa sobom dovode svećenika i, kao porugu Biševljanima, ispred crkve zabijaju komišku zastavu.

Zbog toga se Biševljani Lada, Lucio, Nikica, Zvonko i Mićo osjećaju kao da su im Komižani preoteli praznik i organizirali ga po svojim željama. Iako su Biševljani Lada i Lucijo ukrasili mjesnu crkvu, a ostali otočani pripremili krijes, Biševljani ostaju ispred, dok su Komižani u crkvi.

- Sveti Nikola je zaštitnik grada. To je gradska zastava Komiže koja nema veze s Biševom. Oni su to donijeli otkad su počeli s ovom ceremonijom, to je sve njihova politika – priča autorima serije iOtok kuhar Lucijo, jedan od preostalih 12 stalnih stanovnika Biševa.


foto:Miro Gabela/hajduk.hr


Nakon Tomislava Mrkonjića, Marija Cetine, Mate Šute i Marija Lovre Vojkovića novi igrači druge momčadi Hajduka, koja je trenutno lider 3. HNL jug, su postali Marin Fadić i Ardit Deliu.

Marin Fadić je bočni igrač rođen 29. srpnja 1997. godine u Splitu. U kolovozu je otišao iz Hajduka (ranije Vis i Omladinac) u Dugopolje. Tamo je u aktualnoj sezoni bio u svojevrsnoj rotaciji. Četiri puta je počeo utakmicu, 8 puta ušao s klupe, a jednom se upisao u listu strijelaca. Potpisao je ugovor do kraja aktualne sezone.

Deliu je rođen 26. listopada 1997. godine u Draču. Od 2011. je bio u mlađim kategorijama Bese Kavaje, a od 2013. je bio član U17 reprezentacije. U drugoligaškoj je konkurenciji debitirao na jesen 2014. godine, u 4 nastupa i tek 1 start zabio je čak 2 gola. Do kraja sezone ipak nije zaigrao. Međutim, albanska veza RNK Splita se više puta pokazala kvalitetnom i Ardit je tako, na preporuku Sokola Cikalleshija, došao u Split u ljeto 2015. godine.

Nije mogao potpisati ugovor dok nije postao punoljetan, te je možda i “izgubio” polusezonu, ali igrao je za albansku U19 reprezentaciju u utakmicama protiv Austrije i Gruzije. Registriran je u zimskom prijelaznom roku i ekipi se preključio te polusezone. Do kraja je nastupio 9 puta, 8 u prvih 11 za juniore i zabio četiri gola. Pojavio se prvi put i u kadru prve ekipe, na klupi protiv Rijeke, ali nije ulazio.

Ostao je u kadru juniorske ekipe početkom ove sezone (jedan od starijih) i itekako se iskazao. U 9 nastupa (8 st.) zabio je čak 8 golova, odlično za “fantazistu”, i to dva puta hat-trick. Debitirao je i u prvoj ekipi, trash time kontra Istre 1961. Iako je imao profesionalni ugovor do ljeta 2019., raskinuo ga je nedavno zbog neisplaćenih plaća. Prije par tjedana se priključio i albanskoj U21 reprezentaciji, a danas je potpisao ugovor sa splitskim klubom do lipnja 2018. godine.

Izvor: http://www.nogometplus.net




Klubovi iz Hrvatske "Komiža" i "Čavle ŠB" 28. i 29. siječnja bili su domaćini 3. i 4. kola Međunarodne ženske lige LIBL.

U Komiži su gostovali "Triglav" i "Kolektor" iz Slovenije i "Florida" iz Italije, "Komiža", koja je bila uzoran domaćin, ostvarila je obje pobjede i trenutno zauzima 4. mjesto na tablici sa 4 boda. Vode "Čavle" i "Buttrio" iz Italije sa po 8 bodova, a slijedeći krug, odnosno 5. i 6. kolo igraju se 18. i 19. 02. u Rumi (Srbija) i Buttriu (Italija). Komižanke će nastupiti u Rumi.

Svi rezultati 3. i 4. kola i tablica u privitku.

Z. Rančić





Ovih dana (23. i 30. siječnja) otvoreni su javni pozivi investitorima i/ili strateškim partnerima za iskazivanjem interesa za ulaganje ili dokapitalizaciju stečajnih dužnika MODRA ŠPILJA d.d. i VIS d.d. za koje pisma namjere mogu poslati u roku od 30 dana od objave.

Predmet ovih javnih poziva je ulaganje u spomenuta društva, odnosno strateško povezivanje radi održivosti nastavka poslovanja i dokapitalizacije s mogućnošću izrade stečajnog plana u skladu s odredbama Stečajnog zakona, pri čemu zainteresirani iskazuju interes radi ulaganja odnosno dokapitalizaciju koja se može provesti stečajnim planom u stečajnom postupku s ciljem nastavka poslovanja kroz pružanje usluga organiziranog hotelskog smještaja i namirenja vjerovnika.

Pismo s iskazom interesa mogu predati domaće i strane pravne i fizičke osobe, pojedinačno ili skupno kao zajednički iskaz interesa u kojemu treba opisati način ulaganja i/ili povezivanja i rokove u kojima bi se to ostvarilo te opis stručnih sposobnosti u realizaciji i/ili upravljanju sličnim projektima.

Po okončanju postupka prikupljanja iskaza interesa provest će postupak poziva za dostavu obvezujućih ponuda, a pozivi su objavljeni na web stranicama Ministarstva državne imovine, Agencije za investicije i konkurentnost, Ministarstva turizma, Hrvatske gospodarske komore, u Poslovnom dnevniku i Lideru.







.
Modra špilja d.d. Komiža posluje već 54 godine u hotelskom i ugostiteljskom sektoru i ima izuzetne lokacije na otoku Visu, poznatom po svojim očuvanim prirodnim ljepotama te je prepoznat kao nova destinacija, radi čega bilježi stalni rast broja noćenja.

Društvo u svom sastavu ima hotel Biševo, s tri povezana dijela: hotel Biševo C, stari dio izgrađen 1964. godine i imao je 44 ležaja nije u funkciji; hotel Biševo B, stari dio izgrađen 1968. i imao je 65 ležajeva, a potpuno je renoviran 1998. godine i od tada svake se godine ponešto u njega ulaže; centralni objekt B, novi dio izgrađen 1980 godine, s 98 soba i 3 apartmana, a danas ima 126 soba i 5 apartmana ne računajući do C koji nije u funkciji.

Uz hotelske kapacitete, Modra špilja d.d. Komiža, posjeduje: riblji restoran Komiža, na rivi u centru Komiže; turistička agencija na rivi; plažni objekt Porat na otoku Biševu; pizzerija Plaža u prizemlju hotela; zgrada ex. Mardešić; zgrada ex. Ambulanta s pripadajućim građevinskim zemljištem.

Vis d.d. za hotelijerstvo, ugostiteljstvo i turizam nastalo je iz URO VIS osnovane 1972. godine, a koja je opet nastala izdvajanjem hotelijersko-turističke djelatnosti iz tadašnjeg Borovika, organizacije osnovane odmah nakon II. svjetskog rata.

U vrijednost društvenog kapitala poduzeća VIS ulaze nekretnine (za neke od njih još se vode postupci za uknjižbu vlasništva): hotel Issa, od centra grada 500 m, kapaciteta 258 kreveta u 128 soba, restoran, aperitiv bar; hotel Tamaris, u centru grada, kapaciteta 54 kreveta u 27 soba, posjeduje restoran i kavanu; plažni objekt Kanaria, disco klub, restoran s terasom, u neposrednoj blizini gradske plaže i hotela Issa; Hrvatski dom - restoran Tamaris u centru, poslovna zgrada u kojoj Društvo u vlasništvu ima prizemlje, drugi kat i potkrovlje; sportsko rekreacijski centar hotela ISSA; turist biro u centru grada Visa, prizemlje zgrade; Fortuna klub, u centru grada, prizemlje stambene zgrade; vila Tramontana, stambena zgrada; građevinsko zemljište u uvali Stonca sa skladištem; zemljište u uvali Stonca, položeno u nastavku hotela ISSA u zoni arheološkog nalazišta.

Izvor: Ministarstvo turizma RH





Znate ono kada se na akciji dobrovoljnog darivanja krvi dobri ljudi s iglama i cjevčicama po sebi i oko sebe udobno smjeste negdje podalje od prozora kako bi ostavili mjesta za jednog od osnivača njihovog kluba, a po zaslugama bi mogli bi kazati i počasnog člana, koji krv iz vene dolazi dati - kroz prozor?

Naravno da ne znate! Barem ne većim dijelom, jer to je neobično iskustvo rezervirano isključivo za viške darivatelje, kojima se susjed Andrija Pečarićposljednjih osam godina u ovoj plemenitoj navici pridružuje uskačući kroz prozor.

- Kada sam, nakon trideset i četiri godine rada u tom hotelu, zbog privatizacije "na hrvatski način", jedini ja, jer se nisam "uklapao", dobio otkaz; zakleo sam se da dok budem živ moja noga neće kročiti preko njihovog praga. Nema Boga koji bi me natjerao da se predomislim! - odlučno će Andrija, koji je radni vijek proveo na dužnosti direktora prodaje poduzeća "Vis", dijeleći s nama svoju priču o čuvenom dalmatinskom dišpetu.

Za darivatelja krvi koji uskače kroz prozor doznali smo naletjevši na već zaboravljenu objavu lokalnog blogera Nikole Kežića, koji je s nama podijelio i fotografije zabilježenog trenutka, uputivši nas na protagonista, čiji nam ponos, prkos, principijelnost i dosljednost moraju makar zagolicati maštu.


Izvor: SLOBODNA DALMACIJA


Predstavnici Grada Komiže, predvođeni gradonačelnicom Tonkom Ivčević, boravili su u srijedu, 25. siječnja, u službenom posjetu Šibeniku u sklopu kojeg su razgledali tvrđavu Barone. Goste iz Komiže su dočekali zamjenik gradonačelnika Danijel Mileta, pročelnik UO za gospodarstvo, poduzetništvo i razvoj Grada Šibenika Matija Bumbak te predstavnici Javne ustanove u kulturi „Tvrđava kulture“.


- Svrha posjeta gradonačelnice Grada Komiže i njezinih kolega je upoznati se s dobrim primjerom valorizacije kulturne baštine u Šibeniku kao što je revitalizacija tvrđave Barone. Zanimali su ih detalji oko provedbe EU projekata te su odabrali Grad Šibenik kako bi iz prve ruke doznali naša iskustva uspješne realizacije takvih projekata - kazao je zamjenik gradonačelnika Danijel Mileta.


Uz stručno vodstvo predstavnici Grada Komiže obišli su tvrđavu Barone te se upoznali s inovativnom tehnologijom „proširene stvarnosti“.

(Šibenik News)


POSEBNA NAPOMENA ZA OTOK VIS
Predstavljanje Zadruge za etično financiranje i etične banke
20. siječnja 2017. u Gradu Visu 
18:00 sati u prostoriji Gradske vijećnice, Viški boj 13

Zadruga za etično financiranje osnovana je 22. travnja 2014., a već 13. svibnja iste godine primljena je u FEBEA (Federaciju europskih etičnih banaka). Udruga Buđenje suosnivač je Zadruge za etično financiranje i od samog početka sudjeluje u procesu razvoja ovog iznimno važnog projekta za svih nas.
Etična banka u osnivanju projekt je Zadruge za etično financiranje čiji će primarni cilj biti ulaganje u razvoj zajednice kroz projekte koji su financijski, društveno i okolišno održivi.
Banka će u potpunosti biti u vlasništvu svojih članova zadrugara, koji će bez obzira na visinu financijskih sredstava uloženih u etičnu banku imati jednako pravo glasa u skupštini. Etična banka će biti registrirana i ustrojena kao dioničko društvo, a njezin jedini dioničar, odnosno stopostotni vlasnik, bit će Zadruga za etično financiranje (ZEF).
Zadrugu čine ljudi i osnivanje etične banke temeljeno na zadrugarskim principima uspjeti će jedino ako svi zajedno još danas postanemo zadrugari i klijenti Etične banke. Više o samom projektu i postupku učlanjenja pronađite na linku.
Realizaciju Etične banke pokrenuo je još prije pet godina Goran Jeras, 34-godišnji fizičar, koji je, nakon završenog Prirodoslovno-matematičkog fakulteta u Zagrebu, sedam godina bio konzultant komercijalnih banaka u Nizozemskoj. Tamo je uvidio nesrazmjer između realne ekonomije, u kojoj sudjeluju poduzetnici i radnici, i onoga što nude banke, što donekle otkrivaju europski podaci o bankarskom poslovanju.
Za razliku od komercijalnih banaka, Etična banka će nuditi mogućnost financiranja startupova, odnosno financiranje početnika u poduzetništvu, zatim najpovoljnija sredstva na tržištu, stručnu podršku u izradi kompletne dokumentacije za projekt realizacije dobre ideje, konzultacije i monitoring tijekom cijelog perioda realizacije radi smanjivanja rizika, tržište nabave i tržište prodaje.
Osim poduzetnika-početnika, Etična banka kao svoje buduće klijente vidi i OPG-ove, lokalne akcijske grupe (LAG-ove) te organizacije civilnog društva, kao i sve one koje imaju dobre ideje. Banka je pak strateški usmjerena na održivu poljoprivredu i turizam, proizvodne i prerađivačke djelatnosti, energetiku, obnovljive izvore energije i energetsku učinkovitost, ekološke projekte, informatičke usluge, inovacije te društveno poduzetništvo.
Svaki član ima jedan glas u donošenju strateških odluka, dok se dobit dijeli ovisno o udjelu u temeljnom kapitalu, i to 10 posto od dobit, a preostalih 90 posto se reinvestira u nove projekte. Članovi mogu biti fizičke i pravne osobe, ali ne i političke stranke. Klijent banke može se postati jedino kao član Zadruge, a to je moguće temeljem preporuke minimalno dva zadrugara ili nakon obavljenog intervju kako bi se vidjelo koji su vaši interesi i što vi možete pružiti Zadruzi.
Za sve dodatne informacije obratite se direktno timu ZEF-a i etične banke na zef@zef.hr

Razvojni tim Pokreta otoka


Na otoku Visu po drugi put ove godine, u ponedjeljak je pao snijeg.

Nakon što je 5. siječnja snijeg zabijelio tek najviši vrh na otoku Visu, brdo Hum (587 metara) i zadržao se tek dan-dva, ovoga je puta (u nižim predjelima kiša i susnježica) počeo padati rano ujutro na širem području otoka Visu, više na „komiškoj“ strani i do 13 sati na Humu ga je, zahvaljujući jakom vjetru koji je stvarao zapuhe, bilo i do pola metra.

Inače, najviše problema snijeg je stvarao vozačima na prijevoju sv. Mihovil gdje se zadržavao na cesti, pa su djelatnici tvrtke Županijske ceste cestu posipali solju, a također su uredovali i na dijelu stare ceste u blizini odlagališta otpada Šćeće.

Nešto prije 15 sati snijeg je počeo padati i na Braču te zabijelio dijelove otoka, a posebno se 'uhvatio' u Nerežišćima.





Vis, (IKA) – Svećenik Hvarske biskupije Paulin Bjažević preminuo je u nedjelju 15. siječnja u Kliničkomu bolničkom centru Split u 70. godini života i 45. godini svećeništva.

Paulin Bjažević rođen je 16. svibnja 1947. u Komiži na otoku Visu. Za svećenika je zaređen 11. srpnja 1972. godine u katedrali Sv. Stjepana I., pape i mučenika, u Hvaru po rukama tadašnjega biskupa Celestina Bezmalinovića. Od godine 1980. obnašao je službu župnika u župi Uznesenja Marijina u Visu, a prije toga bio je pomoćnik župnika u obližnjoj župi sv. Nikole biskupa u Komiži. Neko vrijeme je bio župnikom i u župi Gospe Karmelske u Nerežišćima na Braču. Odlukom hvarskoga biskupa Slobodana Štambuka 2006. godine imenovan je ravnateljem Papinskih misijskih djela u mjesnoj Crkvi, naslijedivši na toj službi dotadašnjega povjerenika Tončija Kusanovića. U više je mandata obnašao i službu dekana Viškoga dekanata. Od 2015. godine preč. Bjažević imenovan je rezidencijalnim kanonikom Stolnoga kaptola u Hvaru. Bio je član biskupijskoga Savjetodavnoga i Prezbiterijalnoga vijeća.

Termini služenja mise zadušnice i sprovodnih obreda bit će objavljeni naknadno.

Otok Vis

Obrazac za kontakt

Naziv

e-pošta *

Poruka *

Pokreće Blogger.